Jeste li znali?

Agava (Agave americana)

Agava (Agave americana)

je jestiva i ljekovita biljka s dugim mesnatim listovima od čijih se niti nekad pravio konop. Domovina agave je Meksiko iz kojeg dolazi u Španjolsku 1561. g. Meksički domoroci od biljnog soka agave proizvode alkoholna pića. Srčika njenog lista je bogata saharinom pa je ukusna za jelo i pečena. Od sjemenki se dobiva brašno od kojih se pravi tjestenina za juhe. Agava je prepoznatljiva po svom visokom cvijetu koji doseže i do 7 metara. No one cvjetaju samo jednom u svom dugom vijeku od nekoliko desetljeća. I upravo u tim trenucima kada su najljepše i najraskošnije, agave umiru.


Badem (Prunus amygdalis communis)

Badem (Prunus amygdalis communis)

s jestivim plodovima. Cvate ružičastim cvjetovima već od siječnja i time uljepšava zimom ogoljeli kraj.


Kadulja (Salvia officinalis)

Kadulja (Salvia officinalis)

čiji nas i sam naziv na latinskom upućuje da je smatramo ljekovitom - njeno ime, naime, znači spasonosna i ljekovita. Kadulja liječi promuklost, čisti krv i jača živce, grije želudac, pomaže kod svake vrsti prehlade i influence.


Lavanda (Lavandula officinalis)

Lavanda (Lavandula officinalis)

mirisna i ljekovita biljka čiji aromatični miris potječe od eteričnog ulja sadržanog u sitnim ljubičastim cvjetovima.


Lovor (Laurus nobilis)

Lovor (Laurus nobilis)

Njegovi se listovi upotrebljavaju kao lijek i začin. Pripravci od lovora imaju antiseptičko djelovanje, jačaju apetit i poboljšavaju probavu. U starom vijeku je smatran svetim drvom, stablom boga Apolona, simbolom mudrosti i slave. lovorovim su se lišćem krunile glave pobjednika i pjesnika.


Motar (Crithmum maritimum)

Motar (Crithmum maritimum)

aromatični i mesnati listovi obalnog petrovca se odavna upotrebljavaju za jelo. U antičko doba su ukiseljene listove konzumirali pomorci na dugim putovanjima kao sredstvo protiv skorbuta. poslije se pokazalo da biljka nema puno vitamina ni antiskorbutna svojstva, ali cijenjena je kao povrće, za pripremu salata umaka i marinada.


Murva (Morus alba)

Murva (Morus alba)

je drvenasta biljka čije se lišće koristi pri uzgoju dudova svilca. Plodovi su jestivi, bijeli, rjeđe crveni ili gotovo crni.


Ružmarin (Rosmarinus officinalis)

Ružmarin (Rosmarinus officinalis)

je ljekovita grmolika biljka zimzelenih mirisnih igličastih listića koji se koriste kao začin. Iz njezinih listova se dobija eterično ulje koje potiče optok krvi i uravnotežuje živčani sustav. Kao afrodizijak je cijenjeno vino od ružmarina i posebno se može uživati u osvježavajućoj ružmarinskoj kupelji.


Uskolisni trputac (Plantago holosteum)

Uskolisni trputac (Plantago holosteum)

se koristi za pravljenje sirupa protiv kašlja, za zacjeljivanje rana i posjekotina, protiv krvarenja. Mladi listovi su bogati vitaminima A i C, kalijem i antibakterijskim spojevima te se prokuhani koriste za hranu.


Veprina (Ruscus aculeatus)

Veprina (Ruscus aculeatus)

s plodovima crvenim kuglastim bobama koje sadrže slatko meso.


Mirta (Myrtus communis)

Mirta (Myrtus communis)

s prekrasnim bijelim mirisnim cvjetovima. Njezine bobe su tamne i sočne, ugodnog i slatkastog okusa. Eteričnim uljem se aromatiziraju likeri. U grčkoj je mitologiji bila posvećena božici Afroditi, a u rimskoj, Veneri.


Šparoga (Asparagus acutifolius)

Šparoga (Asparagus acutifolius)

čiji se mladi izdanci beru u proljeće i čine ukusno povrće.


Primorska kupina (Rubus ulmifolius)

Primorska kupina (Rubus ulmifolius)

ukusnog crnog ploda koji se jede svjež, ili prerađuje u sokove i đemove. čaj od listova kupine je u ratno doba služio kao zamjena za crni čaj.


Šipak (Punica granatum)

kojemu zreli plod ima tvrdi, kožasti ovoj s tankim bijelim pregradama među kojima se nalaze brojne sjemenke. U sjemenkama samoniklog šipka ima manje šećera nego u kultiviranim, ali zato imaju veći udio vitamina C. Sjemenke su jestive sirove ili mogu poslužiti za izradu soka.


Predrasude o šišmišima

Šišmiši, netopiri (Chiroptera)

Šišmiši su slijepi?!

Sve vrste šišmiša imaju oči i vide. Osobito im smeta osvjetljavanje s bljeskalicom fotoaparata ili svjetiljkom. Većina vrsta ipak se orijentira i lovi plijen pomoću zvuka. Šišmiši kroz usta i nos ispuštaju zvučne signale koji se odbijaju od prepreka u prostoru ili plijena i koje onda ponovo hvataju velikim ušima. Oni zapravo vide ušima, a takav način orijentacije nazivamo EHOLOKACIJA.
Eholokacijom šišmiš detektira plijen. Šišmiš eholokacijom raspoznaje kukce veličine komarca u potpunom mraku, te zaista nema mjesta strahu da Vam se zaplete u kosu. Većinu njihovih zvukova ne možemo čuti jer imaju visoku frekvenciju. Tako se orijentiraju i dupini i kitovi. Različite vrste šišmiša glasaju se na različite načine. Znanstvenici tako mogu pomoću posebnih instrumenata – ultrazvučnih detektora odrediti koja vrsta šišmiša leti.

Šišmiši piju krv?

Samo 3 vrste šišmiša hrane se isključivo krvlju i to većinom stoke. Žive na području Srednje i Južne Amerike. Najveći broj vrsta šišmiša hrani se kukcima, noćnim leptirima i paucima. Samo jedan šišmiš pojede na stotine kukaca tijekom noći (npr. čak 600 do 1000 komaraca), pa zato šišmiši imaju nezamjenjivu ulogu u kontroliranju brojnosti noću aktivnih kukaca od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu. Zato kažemo za njih da su BIOLOŠKI PESTICID.


Morski konjic (Hippocampus)

Morski konjic je afrodizijak - istina ili laž?

Riječ je o mitu zbog kojeg se ova morska stvorenja masovno love već stoljećima, te su postala ugrožena vrsta. Morski konjic se koristi u prehrani više od 2,000 godina, a pored tradicionalnog vjerovanja da značajno poboljšava seksualni apetit, vjeruje se i da pomaže kod respiratornih problema.
Prema procjenama Nacionalnog instituta za oceanografiju svake godine diljem svijeta obavlja se trgovina sa oko 20 milijuna morskih konjica.


Riba kovač

Riba KOVAČ (Zeus faber) poznata je još i po imenima šanpjer i riba Sv. Petra

Postoji mnogo legendi o nastanku imena:

1. Jedna od njih glasi da je sv. Petar apostol hvatao ribu, a kako je bio bez ikakvog alata, to je činio rukama. Ribu je uhvatio, a na mjestima gdje ju je dodirnuo prstima, ostale su crne mrlje. Odatle je ova riba dobila ime ribe svetog Petra a također i talijaniziranu verziju šanpjer.

2. Druga legenda obrađuje nastanak imena kovač. Po njoj, Zeusovim konjima su bile otpale potkovice, te su se spustili s neba na morsku obalu. Zeus tada naredi Hefestu, bogu kovača, da ih potkuje, što ovaj odbije. Ostavši bez pomoći, Zeus je sam odlučio potkovati konje, ali nije znao kako. Sjeo je na obalu i tada iz dubine iskoči riba na obalu. Zeus pojede ribu i nakon jela mu se u ruci nađe kostur ribe, u kojem on prepozna kovački alat. S gornje strane glave uzme mašice, s vilice čekić, s obraza nakovanj, a od bodlji čavle i potkuje konje. Nakon toga, Zeus nazove tu ribu Zeusovim kovačem.

SIPA is a project coordinated by the Regional Development Agency of Šibenik Knin County and funded by PHARE 2006: Cross-Border Co-operation betwen Italy and Croatia, Phare CBC/INTERREG IIIA - New Adriatic Neighbourhood Programme. Its content does not necessarily reflect the opinions of the European Commission. eu Zaštićeni lokaliteti
Zadarske županije
home info