Biološko - geološki pojmovnik

Biološka raznolikost
je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sustava.
Bora
je valovit poremećaj Zemljine kore. Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bočnog tlaka uslijed pomaka stijenske mase.
Crveni popis
ugroženih svojti je popis divljih svojti, raspoređenih po kategorijama ugroženosti
Divlje svojte
biljaka, gljiva i životinja su sve svojte koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedica uzgojnih aktivnosti
Dolomiti
su sedimentna karbonatna stijena djelomično organogenog ili kemogenog porijekla. Nastaje taloženjem otopljena kalcijeva karbonata (CaCO3) i magnezijevakarbonata (MgCO3) u vodi
Ekološka mreža
je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti
Ekološki koridor
je ekološka sastavnica ili niz takvih sastav¬nica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog i čine dio ekološke mreže
Endem
je svojta čije rasprostranjenje je ograničeno na određeno područje
Fosili
predstavljaju sačuvane cjeline, dijelove, ili tragove izumrlih organizama i njihovih životnih aktivnosti
Genetska raznolikost
je raznolikost gena između jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih kategorija
Geologija
je znanost koja proučava građu Zemlje, njezino stvaranje i promjene
Geomorfologija
je znanost o reljefu i oblicima na Zemljinoj površini, a proučava njihov postanak, razvoj i procese koji ga oblikuju
Geološka baština
je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki i mineraloški nalazi koji čine sastavni dio krajobraza
Hidrologija
je znanost o vodi, njezinim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi
Karbonatne stijene
su sedimentne i metamorfne stijene sastavljene pretežno od minerala karbonatne grupe: kalcita (kalcijev karbonat CaCO3) i dolomita. Mogu nastati na više načina, a razlikuju se stijene čiji su sastojci klastičnoga (mehaničkog), kemogenog i biogenog (organogenog) porijekla
Krš
je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim značajkama, u kojem je podzemno vodno otjecanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se površinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni površinski (škrape, ponikve, uvale, polja u kršu i dr.) i podzemni oblici (špilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatnim, evaporitnim ili gipsanim stijenama
Lapor
je stijena koja se sastoji od različitog odnosa zrnaca kalcita i čestica gline
Magmatske stijene
nastale su kristalizacijom magme ili hlađenjem lave na površini ili ispod površine Zemlje
Metamorfne stijene
nastale su metamorfozom postojećih stijena u litosferi pod djelovanjem visokog tlaka i temperature
Minerali
su samorodni homogeni kemijski elementi ili spojevi u vidu kristalizirane ili amorfne tvari, određene strukture, oblika i sastava. Minerali u smislu ovoga Zakona nisu mineralne sirovine
Oblikovana priroda
je dio prirode koju je čovjek oblikovao s namjenom odgoja, obrazovanja, oblikovanja krajobraznih elemenata ili s kojom drugom svrhom, a koji je značajan za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti (npr. drvoredi, parkovi, botanički vrtovi, arboretumi i drugo)
Obnavljanje prirode
je skup stručnih mjera i radnji kojima se narušeno stanje biološke i krajobrazne raznolikosti vraća u stanje blisko izvornom
Očuvanje prirode
je svaki postupak, koji se obavlja radi održavanja i poboljšanja stanja očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti
Održivo korištenje prirodnih dobara
je korištenje prirodnih dobara na način i u obujmu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja
Oštećenje prirode
je stanje prirode, kada su ljudskim djelovanjem promijenjeni prirodni procesi u tolikoj mjeri da je narušena prirodna ravnoteža ili su uništene prirodne vrijednosti
Paleontologija
je znanost koja proučava razvoj života na Zemlji na temelju sačuvanih ostataka biljaka i životinja u stijeni
Ponovno uvođenje u prirodu (reintrodukcija)
je ponovno naseljavanje neke svojte u područje iz kojeg je ranije izumrla, a u ekološkom sustavu još postoje približno jednaki ekološki uvjeti kao i prije izumiranja
Populacija
je skupina prostorno i vremenski povezanih primjeraka iste vrste, u kojoj se one međusobno razmnožavaju
Praćenje stanja (monitoring)
je osmišljeno i sustavno praćenje stanja prirode, odnosno sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti
Prirodna dobra
su sve sastavnice prirode koje čovjek koristi u gospodarske svrhe; prirodna dobra mogu biti neobnovljiva (mineralne sirovine) i obnovljiva (biološka dobra, vode, obnovljivo tlo)
Prirodna ravnoteža
je stanje međusobno uravnoteženih odnosa i utjecaja živih bića među sobom i s njihovim staništem. Prirodna ravnoteža je narušena, kada se poremeti kvantitativna ili kvalitativna struktura životnih zajednica, ošteti ili uništi stanište, uništi ili promijeni sposobnost djelovanja ekološkog sustava, prekine međusobna povezanost pojedinih ekoloških sustava, ili prouzroči znatnija izoliranost pojedinih populacija
Prirodne vrijednosti
su dijelovi prirode koji zavrjeđuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturološkoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa
Rasjed
je horizontalni poremećaj Zemljine kore
Sedimentne stijene
nastale su taloženjem ili sedimentacijom. Mogu biti kemogenog, organogenog u mehaničkog porijekla
Sigovine
su nakupine minerala u podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti, stalagmiti, stalagnati, helektiti i dr.)
Speleološki objekti
su prirodno formirane podzemne šupljine duže od pet metara u koje može ući čovjek, a dimenzije ulaza su im manje od dubine ili dužine objekta (špilje, jame, ponori, estavele i dr.)
Stanište
je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip
Stijena
je nakupina minerala različita geološkog pojavljivanja i sastavni je dio litosfere ili Zemljine kamene kore. Prema načinu postanka dijele se na magmatske (eruptivne), sedimentne (taložne) i metamorfne
Strana vrsta
je nezavičajna vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem
Svojta
je klasifikacijska jedinica bilo koje razine u taksonomiji (imenovanju) organizama (mikroorganizama, gljiva, biljaka i životinja), a u ovom Zakonu se odnosi na vrste i podvrste
Udomaćena vrsta
je vrsta na čiji je proces evolucije djelovao čovjek kako bi udovoljio svojim potrebama
Uvođenje u prirodu (introdukcija)
je namjerno ili nenamjerno naseljavanje odnosno unošenje vrsta ili podvrsta u ekološki sustav nekoga područja, u kojemu one nikad ranije nisu prirodno obitavale
Utočište za životinje
je prostor, namijenjen privremenom boravku, odnosno liječenju bolesnih ili ranjenih životinja, odbačenih mladunaca koji sami još nisu sposobni preživjeti u prirodi, te životinja koje su bile oduzete vlasniku radi protupravnog zadržavanja u zatočeništvu, nedopuštene trgovine, izvoza, uvoza i radi drugih zakonom određenih razloga
Vlažna staništa
uključuju područja močvarnih zemljišta, poplavnih šuma i cretova, krške hidrogeološke i hidrološke sustave i druge vode, prirodne ili umjetne, stalne ili povremene, sa stajaćom ili tekućom vodom, slatkom ili slanom, uključujući područja morske vode čija dubina za vrijeme oseke ne prelazi šest metara
Zahvat u prirodu
je svako privremeno ili trajno djelovanje čovjeka na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako to djelovanje nije u cilju zaštite i očuvanja prirode
Zaštićene prirodne vrijednosti
su prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenog ovim Zakonom i upisane u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštitne kategorije (strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume i spomenici parkovne arhitekture), zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte uključujući mrtve primjerke divljih svojti zaštićenih na temelju ovoga Zakona i međunarodnih ugovora, njihove dijelove i derivate, te zaštićene minerale i fosile.
Zaštićene prirodne vrijednosti prema Zakonu o zaštiti prirode su:
  1. zaštićena područja:
    • strogi rezervat
    • nacionalni park
    • posebni rezervat
    • park prirode
    • regionalni park
    • spomenik prirode
    • značajni krajobraz
    • park-šuma
    • spomenik parkovne arhitekture

Strogi rezervat

je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa.
Nacionalni park
je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.
Posebni rezervat
je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može biti: floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr.
Park prirode
je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazov¬nim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.
Regionalni park
je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.
Spomenik prirode
je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.
Značajni krajobraz
je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno ovome Zakonu.
Park-šuma
je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji.
Spomenik parkovne
arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost.
SIPA is a project coordinated by the Regional Development Agency of Šibenik Knin County and funded by PHARE 2006: Cross-Border Co-operation betwen Italy and Croatia, Phare CBC/INTERREG IIIA - New Adriatic Neighbourhood Programme. Its content does not necessarily reflect the opinions of the European Commission. eu Zaštićeni lokaliteti
Zadarske županije
home info