Fauna

Dupini

Dupini

pripadaju redu kitova (Cetacea). U Jadranskom moru, koliko znamo za sada, žive samo dvije vrste dupina - dobri dupin, Tursiops truncatus i pravi/obični dupin, Delphinus delphis.Dupini su vrlo društvene životinje i žive u skupinama.
U Jadranu obitava oko 220 jedinki Dobrog dupina, a može ih se vidjeti i u estuarijima nekih rijeka.Dobri dupini su danas suočeni s velikim brojem problema i opasnosti koji im otežavaju ili onemogućavaju preživljavanje. Veliki problem je zaplitanje u mreže. Srećom u hrvatskom dijelu Jadrana to nije njihov najveći problem. Jedan od najvećih problema je veliko zagađivanje mora raznim otrovnim tvarima. Zvuk ima ogromnu važnost u njihovom životu jer ga koriste za traženje i hvatanje plijena, za komunikaciju s ostalima i za dobivanje akustične karte njihovog okoliša.


Morske kornjače (Chelonia)

Morske kornjače (Chelonia)

Morske kornjače su jedini gmazovi koji naseljavaju Jadransko more.
Glavata želva (Caretta caretta) je najčešća i najbrojnija vrsta Jadrana. Često se može naći u blizini kopna. Hrani se ježincima, spužvama, rakovima i mekušcima. Duga je do 1 metra, a boja tijela joj varira između smeđe i smećkasto-crvene boje.
Zanimljivi su njeni nalazi u boćatim vodama u Prokljanskom jezeru kod Šibenika, a viđena je i na području Blitvenice. Glavata želva je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Procijenjeno je da se godišnje u komercijane svrhe ulovi oko 2 500 glavatih želvi. Ako se na umu ima da je cijela mediteranska populacija procjenjena na 5 000 spolno zrelih jedinki, ovakav ulov ima katastrofalne posljedice za ovu vrstu.
Vrsta je ugrožena izlovom radi ilegalne prodaje kao suvenira, onečišćenjem mora plastičnim predmetima koje želve progutaju, onemogućavanjem gniježđenja zbog korištenja pjeskovitih plaža u turizmu, ugibanjem zbog slučajnog ulova ribarskim mrežama.


Puž bačvaš (Tonna galea)

Puž bačvaš (Tonna galea)

Bačvaš živi pojedinačno ili u rijetkim nakupinama na mekanim pjeskovitim ili muljevitim dnima, na dubini od 10 do 150 m. Kao što mu ime kaže, kućica ove vrste bačvastog je oblika, vrlo je velika i relativno krhka. U duljinu može narasti do 30 cm, pa je bačvaš jedan od najvećih puževa Jadrana. Hrani se bodljikašima i drugim mekušcima i vrlo je značajan predator ekosustava koji nastanjuje. Iz pljuvačne žlijezde izlučuje 4%-tnu sumpornu kiselinu kojom otapa ljušture plijena.
Najbrojnija naselja ove vrste zabilježena su u srednjedalmatinskim kanalima i zaljevima. Zbog atraktivnog izgleda i svoje veličine često se izlovljava i prodaje kao suvenir. Stoga se njegove populacije posljednjih godina sve više prorjeđuju.


Plemenita periska (Pinna nobilis)

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Plemenita periska (lostura) živi na pjeskovitom dnu plitkih priobalnih područja prednjim, šiljastim dijelom ljušture zakopana u sediment, na dubinama od 2 do 30 m. Posebno je značajna u livadama morskih cvjetnica, ali je gustoća njezinog naselja rijetko veća od jednog primjerka na 10 m2 površine morskog dna. Ljušture, naročito starijih primjeraka, redovito su bogato obrasle algama, spužvama, cjevašima, mahovnjacima i drugim manjim sjedilačkim životinjama.
Periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je u čitavom Jadranu. Ova je vrsta najveći školjkaš u Sredozemnom i Jadranskom moru te je vrlo cijenjeni ukras i traženi suvenir.


Spužva

Spužve

Spužve su skupina raznolikih oblika i boja i baš zbog toga su jedna od ugroženijih vrsta. Hrane se filtriranjem mora a neke love i sitne organizme. Žive u plitkim i dubokim morima a roniocima su najzanimljivije one u špiljama. Važna im je kvaliteta mora i najčešće na taj način budu ugrožene. Četiri vrste su zaštićene (Spužva mozgovnjača, Morska naranča (Suberites domuncula), Zvjezdasta rogljača (Axinella polypoides) i Mekana rogljača (Axinella cannabina).


Riba kovač

Ribe

U Jadranu je zabilježeno nešto više od 400 vrsta i podvrsta riba. Zbog intenzivnog, neselektivnog, ali nažalost i ilegalnog ribolova mnoge vrste riba u Jadranu postaju sve ugroženije. Naročito su ugrožene hrskavičnjače, veliki predatori poput tunja i sabljana, te ekonomski značajne vrste poput oslića.


Crveni koralj (Corallium rubrum)

Crveni koralj (Corallium rubrum)

ima tvrdi skelet koji je cijenjen kao materijal za izradu nakita i u današnje vrijeme se, zbog pretjeranog vađenja, smatra ugroženom vrstom.Crveni koralji rastu na padinama grebena, pećinama, udubinama i pukotinama na dubinama od 30 do 250 metara. Pogoduje im blagotvorno djelovanje morskih struja, minimalne mijene temperature i slanosti mora. Koralji najbolje kvalitete nalaze se između 70 i 120 metara. Razgranata stabalca crvenog koralja obično narastu otprilike 30 cm. Najveći zabilježeni primjerci bili su dugački jedan metar. Između crvene tvrde vapnenaste osi grančica koralja i mekane, nešto svjetlije, kore buja kolonija životinjica. Ispupčenja s rupicama otvori su kroz koje te male životinje imaju doticaj s vanjskim svijetom. Dok šire osmokračni polip u potrazi za planktonima doimaju se kao bijeli svijetleći cvijet s osam latica. Dvorana u kojoj pronađemo razgranata stabalca prava je pećina s blagom. Od tvrdog dijela crvenoga stabalca izrađuje se skupocjeni nakit i drugi ukrasni predmeti.


Ljubičasta gorgonija - velika rožnjača (Paramuricea clavata)

Ljubičasta gorgonija - velika rožnjača (Paramuricea clavata)

Obitava na 20 - 150 m dubine. Polipi ovoga koralja grade kolonije u obliku razgranatog lepezastog stabla tamno crvene ili ljubičaste boje. Polipi su veliki oko 1 cm i imaju 8 lovki. Unutarnji dio mu je rožnat, a na površini se nalazi mekana sluzava ovojnica u kojoj se nalaze polipi. Kolonija može narasti i do promjera od 100 cm.
Nalazi se na strmim stjenovitim zidovima, na mjestima gdje su jače morske struje. Jadransko i Sredozemno more.Hrani se planktonom koji mu donosi morska struja.


Morski konjic (Hippocampus)

Morski konjic (Hippocampus)

Morski konjici su stanovnici mora nesvakidašnjeg oblika, izgleda kao šahovska figura. To su ribe iz nadrazreda koštunjača, porodice šiljogubaca (Syngnathidae). Pliva uspravno i može umaknuti svojim neprijateljima tako što će poprimiti boju podvodnog bilja. Morski su konjici ljupki stanovnici toplijih mora, u vodi ravnomjerno lebde, pri čemu ih uspravnima drži leđna peraja. Postoji 35 vrsta morskih konjica, od 2,5 cm velike patuljaste vrste do 25 cm velikoga malajskoga morskoga konjica. Morskog konjica nalazimo obično na morskom dnu obraslom morskom travom, u toplim plitkim vodama. Morski konjici stalno jedu. Hrane se planktonom ili drugim vrlo malim morskim životinjama kao što su ribice. Morski konjici mogu pomicati jedno oko neovisno o drugome tako da mogu pratiti kretanje manjih morskih životinja u svojoj okolini, a da pritom ne odaju svoju nazočnost. Kad utvrde da im je plijen dostupan, hitro ga zgrabe ili ga s udaljenosti od 3 centimetra jednostavno usišu.
Morski konjic odvraća pozornost svojih neprijatelja dugim kožnim nitima te zaštitnom bojom kojom oponaša morske biljke među kojima živi.


Barska kornjača (Emys orbicularis)

Barska kornjača (Emys orbicularis)

Barska kornjača je crna sa žutim pjegama. Dužina carapaxa (oklop) joj je i do 20 cm. Trbušni dio oklopa, plastron, joj je žut sa neredovitim crnim mrljama. Mužjak i ženka dobro se raspoznaju po repu koji je kod mužiaka obično duži i deblji. Emys orbicularis je skoro po čitavoj europi autohotna. Nažalost je u centralnoj europi skoro izumrla. Prehrana joj se sastoji od raznih insekata, punoglavaca, ribica i sličnog.


Čančara (Testudo hermanni)

Čančara (Testudo hermanni)

Čančara je izuzetno značajna i zakonom zaštićena vrsta hrvatske faune. Naseljava razmjerno usko i isprekidano područje europskog dijela Sredozemlja. U Hrvatskoj je česta na području Dalmacije i to po travnatim kamenjarskim ravnicama.
Zimsko razdoblje u stanju mirovanja provodi plitko zakopana pod zemljom.


Šišmiši, netopiri (Chiroptera)

Šišmiši ili netopiri (Chiroptera)

Šišmiši ili netopiri su rasprostranjeni na gotovo cijeloj zemlji, nema ih samo u polarnim područjima i na otocima koji su jako udaljeni od kontinenata. To su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi, njih nešto više od tridesetak, a pripadaju skupini Microchiroptera. Svi su šišmiši u Hrvatskoj zaštićeni Zakonom.

Spomenut ćemo neke ugrožene vrste na našem području:

  • Meheljev potkovnjak (Rhinolopus mehely)
  • dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii)
  • dugokrili pršnjak (Minopterus schreibersii)
  • južni potkovnjak (Rhinolopus blasii)
  • velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii)
  • veliki potkovnjak (Rinolophus ferrumequinum)
  • mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros)
  • riđi šišmiš (Myotis emarginatus)

Svi šišmiši tijekom zime spavaju zimski san (hibernacija) pri čemu se zavuku na neko mirno mjesto stabilne temperature i vlage. Šišmiši su izuzetno korisne životinje jer se hrane kukcima, od kojih su mnogi štetnici na bilju. Za primjer je i podatak da jedan šišmiš u jednoj noći može pojesti do 600 komaraca!Šišmiši imaju jako malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji mijenja lovno stanište šišmiša raznim gospodarskim zahvatima (rušenje starih stabala, vodno gospodarski zahvati i sl.) i uznemiruje ih ili uništava njihova ljetna ili zimska prebivališta.


Vuk (Canis lupus)

Vuk (Canis lupus)

Prema Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, vuk (Canis lupus) je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj kojom se upravlja temeljem Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj (2004). godine.
U Šibensko-kninskoj županiji u 2009-toj godini zabilježeno je 7 čopora vukova s prosječnim brojem od 35 jedinki. Vukovi se sporazumijevaju govorom tijela, mirisom i ponekad zvukovima, a najčešće koriste rep i uši. Osnovu vučje hrane čine veliki biljožderi, pri tome lovi onu vrstu koja je najčešća u području na kojem živi.


Zmijar

Zmijar

je najveća grabljivica ovog područja. Redovito se može vidjeti kako jedri nad platoom ili kanjonom u potrazi za zmijama, gušterima ili drugim plijenom.


Pčelarica

Pčelarica

Pčelarica, koju mnogi smatraju najljepše obojenom pticom, se također gnijezdi na platou Guduće.


Pupavac

Pupavac

je atraktivna gnjezdarica na platou iznad Guduće. Prepoznatljiv je po upadljivim bojama i velikoj kukmi na glavi.


Ćuk

Ćuk

je ptica veličine od 19 do 21 cm i s rasponom krila od 47 do 54 cm. Aktivan je isključivo noću.


Primorska trepteljka

Primorska trepteljka

je najbrojnija gnjezdarica kamenjara iznad Guduće. Zbog boje ruha često je neuočljiva.


Grmuša

Grmuša

Makija i garizi obiluju mediteranskim vrstama grmuša. Često pjevaju skrivene u grmlju, no u proljeće imaju i svojstven letni pjev. Velika grmuša prepoznatljiva je po crnoj glavi i žutim očima.

SIPA is a project coordinated by the Regional Development Agency of Šibenik Knin County and funded by PHARE 2006: Cross-Border Co-operation betwen Italy and Croatia, Phare CBC/INTERREG IIIA - New Adriatic Neighbourhood Programme. Its content does not necessarily reflect the opinions of the European Commission. eu Zaštićeni lokaliteti
Šibensko - kninske županije
home info